Sve gledam hoćel' se ko sjetit', pa ništa. Ljudi, danas treba krafne napravit. Ne znam, da me ubiješ, jel' pravilno krofne il' krafne, al' znam kako se prave, iako operatvni postupak radije prepustim svojoj vrijednici, vičnija je.
1/2 kg brašna
5 žumanaca
5 dkg kvasca
2 dcl mlijeka
10 dkg maslaca
10 dkg šećera
2 kašike ruma
kora od limuna
1/2 kg masti ili 7,5 dcl ulja za prženje
Kvasac se umuti sa malo mlakog mlijeka, kašikom šećera i kašikom brašna i ostavi da nadođe. Žumanca se umute sa šećerom i maslacom, doda mlako mlijeko, rum, naribana korica od limuna, kvasac i malo soli. Ovome se postepeno dodaje brašno i stalno miješa i lupa, dok se tijesto ne počne odvajati od zdjele. Zatim se pokrije čistom krpom i ostavi na toplo mjesto da nadođe. Kada je tijesto dvostruko naraslo, pospe se daska brašnom i razvalja se tijesto, da bude debelo 1 cm. Čašom se vade krofne, pokrivaju krpom i ostave pola sata na toplom mjestu, da opet nadođu.
Zatim se ugrije mast ili ulje (masnoće mora biti najmanje dva - tri prsta od dna) i krofne stavljaju, da se peku. Stavlja se prvo onom gornjom, naraslom stranom. Kad porumene s jedne i druge strane, vade se šupljikavom kašikom, ostave da se ocijede i još vruće posipaju šećerom u prahu pomiješanim sa vanili šećerom. Prije toga je preporučljivo špricom za ukrašavanje torti uštrcati malo pekmeza od marelica u svaku krofnu. Što se prije pojedu, to su bolje.
Evo naše su već gotove. Mmmmmm...
Koliko znam, pokladni običaji preko bare baš i nisu prisutni, ali ipak i za one prekobarske varešane, neće škodit', da se malo oslade. I šura mi baš danas veli, da mu ovakve stvari fale, mislim običaji.
Za ne s ove strane velike bare, ako ne znate u šta bi se namačkarili, eto vam i ideje. Jedan moj prijatelj, Matanovih dimenzija, veli da će se namačkarit' u krofnu. Reko' kako? Veli, samo se operem oko pasa...
Samo za Matana. Naravno da ide rum.
Meni je to ovako objasnjeno - posto je to masno dizano tijesto ono je poprilicno tesko i teze se dize nego ona koja su bez masti ili maslaca, pa tako alkohol je tu, ne samo zbog arome, nego i zbog balanca.
Ama ljudi, onaj pijani Matan okupiro kuvarski forum.
Ima li iko ideju kako da ga istjeramo i odvedemo za sank gdje i pripada vaki utuzgan?
Ja probo da ga nosim ama teska mrcina.
sto bi reci jedna moja bivsa komsinka {u povjerenju volila je koju vise da cugne a kobojagi to niko nije znao): "Usfali mi ruma a pravim slatko od jagoda mozes li mi posuditi jedno pola litre , ali ako nemas ruma jelda moze i konjak....
Znas sta, ne diraj krofne . Rum i krofne...ne moze!
A ako vec ne znas kuda ces sa rumom preporucujem ti nesto najednostavnije za spremiti...sa RUMOM.
Kugle sa rumom
12 dkg samlevenih oraha
12 dkg secera
1 ili 3 stangle cokolade
1 kasika RUMA
Postupak:
Sve to lijepo zamijesi sa potrebnim bjelancetom da smjesaa bude cvrsta, razvaljaj i pravi male loptice /po izboru /, uvaljaj u kristal secer i susi na vazduhu...
Ma ženska glavo, niko te ne tjera da praviš po ovom receptu, ako imaš neki bez ruma. Ove kuglice već imamo u arhivi, usput budi rečeno (vidi Mor kugle).
Malo sam danas pretražio pisane i elektronske izvore i evo šta sam ustanovio:
- Naziv krafne se javlja pretežito u hrvatskim izvorima, a naziv krofne pretežno u srpskim, zato smatram oba naziva ispravnim.
- Našao sam mnoštvo recepata i u svakom makar po žlicu/kašiku ruma. One pisane mi se ne da prepisivati, ali evo ti nekolicina elektronskih primjera:
POTREBNO:
500 g brašna
100 g šećera u prahu
50 g šećera u kristalu
50 g maslaca
20 g kvasca
5 jaja
4 dl mljeka
1 žlica ruma
1 vrećica vanilija šećera
ulje i malo soli
NAČIN PRIPREME:
U posudu za miješanje stavite brašno pa ga na toplom mjestu malo zagrijte. Dodajte potom 5 žumanjaka, šećer, maslac, mlijeko sa prethodno potopljenim kvascem, rum i sasvim malo soli, pa miješajte kuhačom dok se tijesto ne počne odvajati od kuhače, odnosno dok se ne počnu pojavljivati mjehurići. Pokrijte tijesto čistom krpom i ostavite da stoji pola sata dok ne naraste. Radni stol pospite brašnom, stavite na njega, tijesto i razvaljajte ga valjkom do debljine prsta, a zatim čašom ili kalupom vadite okrugle krafne i ostavite ih da stoje još dvadesetak minuta. Pecite ih zatim na vrućem ulju ili masti. Kad se krafne stave u masnoću prekrijte posudu poklopcem da bi krafne od vruće pare lijepo narasle. Kad krafna porumeni, pažljivo ih okrenite da se i druga strana ispeče ali sada ne prekrivajte posudu. Pečene krafne pospite šećerom u prahu.
Sastojci
500 g brašna
100 g šećera u prahu
50 g šećera u kristalu
50 g maslaca
20 g kvasca
5 jaja
4 dl mlijeka
1 žlica ruma
1 vrećica vanilija šećera
ulje i malo soli
Priprema
U posudu za miješanje stavite brašno pa ga na toplom mjestu malo zagrijte. Dodajte potom 5 žumanjaka, šećer, maslac, mlijeko sa prethodno potopljenim kvascem, rum i sasvim malo soli, pa miješajte kuhačom dok se tijesto ne počne odvajati od kuhače, odnosno dok se ne počnu pojavljivati mjehurići. Pokrijte tijesto čistom krpom i ostavite da stoji pola sata dok ne naraste. Radni stol pospite brašnom, stavite na njega, tijesto i razvaljajte ga valjkom do debljine prsta, a zatim čašom ili kalupom vadite okrugle krafne i ostavite ih da stoje još dvadesetak minuta. Pecite ih zatim na vrućem ulju ili masti. Kad se krafne stave u masnoću prekrijte posudu poklopcem da bi krafne od vruće pare lijepo narasle. Kad krafna porumeni, pažljivo ih okrenite da se i druga strana ispeče ali sada ne prekrivajte posudu. Pečene krafne pospite šećerom u prahu.
Sastojci:
50 dg brašna
1 limun
2 žlice šećera
1 vrećica vanili šećera
3 dg kvasa
3 žumanjka
2 žlice naslaca
2 dl mlijeka
dvije žlice ruma
10 dg šećera u prahu
sol
ulje za prženje
Opis:
Kvas rastopiti u zdjelici s mlijekom, dodati žlicu šećera i žlicu brašna. Osatviti na toplom mjestu da se kvasac digne. Prosijano brašno izmiješati s maslacem, žumanjcima, dignutim kvascem, vanili šećerom, rumom i nastruganom koricom limuna. Dodati malo mlijeka i dobro istući tjesto dok se ne počne odvajati od žlice. Tijesto prebaciti na dasku posutu brašnom, prekriti ubrusom i ostaviti na toplom da se digne. Zatim razvaljati tijesto na debljinu od 2 cm i kalupom izrezati okrugle oblike. Posložiti na ubrus prekriti drugim ubrusom i pustiti da se ponovo dignu. Krafne pržiti u zagrijanom, dubokom ulju dok ne porumene. Pržene krafne posuti šećerom u prahu.
U ovom receptu opisano je kako se pravi omiljena poslastica "Krofne" uz neznatne izmene na osnovu recepta iz modnog nemackog casopisa Burda koji je tu nazvan nemackim imenom "KRAPFEN". Lako je predpostaviti da je taj specijalitet stigao u nasu zemlju preko Vojvodine, ciji su stanovnici neprevazidjeni majstori u spravljanju poslastica od kiselog testa.
1. KISELO TESTO
Sastojci:
40 gr svezeg kvasca-compresed yeast, ili 20 gr. suvog kvasca-active dry yeast(1.5 table spoon ili 4 teaspoons)
1/8 litra mlakog mleka(1/2 cup)
50gr. secera
500gr.brasna(4 cups)
25 gr. razmeksanog maslaca
2 zumanca,
1 prstohvat soli (onoliko koliko se moze uzeti sa dva prsta).
Izraditi kiselo testo od navedenih sastojaka na nacin kako je to opisano u receptu BUHTLE. Razlika je samo u tome sto se ovde koriste samo zumanca umesto celih jaja i izostavljena je kora od limuna.
2. IZRADA KROFNI
Na dasci za mesenje koja je posuta brasnom razviti testo u pravougaonik dimenzija oko 40x60 cm. debljine oko 1.5 cm. U blizini ivice testa pored uze strane pravougaonika utisnuti pomocu modlice (kruzno savijeni lim) precnika 8 cm cetiri kruga izmedju kojih treba ostaviti razmak od oko 5mm. To isto uraditi jos u dva reda paraleleno sa prvim tako da ce se dobiti 12 obelezenih krugova.
U sredinu svakog od 12 kruga staviti gomilicu cvrste marmelade kiselog ukusa n.pr. malina-raspberry, ribizla-currant, sljiva-plum, kajsija-apricot itd. Potrebno je oko 3/4 case marmelade. Ovih 12 krugova sa marmeladom zauzece polovinu razvijenog testa.
Preko ove polovine prebaciti drugu polovinu koja je prazna tako da se njom pokrije prva polovina. Na mestima na kojima su stavljene gomilce marmelade pojavice se mala uzvisenja. Sada modlicom, koju treba postaviti tako da se uzvisenja marmelade nalaze u njenom centru, proseci testo do dna i na taj nacin oblikovati 12 krofni. Preostalo testo se premesi i na slican nacin izrezu dodatne krofne.
Izrezane krofne postaviti na polovinu ciste kuhinjske krpe koja je posuta tankim slojem brasna, i sa preostalim delom pokriti krofne. Na sobnoj temperaturi ostaviti krofne oko 30 minuta da narastu.
3. PRZENJE
Zagrejati ulje na 175 stepeni C. Uneti u ulje 3-4 pripremljene krofne i prziti ih 2 minuta u poklopljenoj posudi. Posle ovog vremena preokrenuti krofne pomocu lopatice sa rupama i prziti jos 2 min u otvorenoj posudi.
Ako je sve uradjeno kako treba, krofne ce po sredini imati svetlo zuti krug. Isprzene krofne postave se na resetkastu podlogu da se ocede i potom pospu sa secerom u prahu.
Napomena. Za opisani pstupak przenja potrebna je "friteza", sud u kome se moze regulisati temperatura przenja. U slucaju da se ne poseduje takav sud kontrola potrebne temperature przenja moze se obaviti na sledeci nacin. Uzeti emajliranu posudu ili posudu od livenog gvozdja. Uroniti u zagrejano ulje vrh drvene kuhinjske varjace. Ako se pojave mehurici ulje je na potreboj temperaturi.
Evo da se i ja pridruzim ovoj dugoj polemici oko krofni. Naime, ja imam jednu jako zgodnu knjizicu recepataa "Di-go" izdatu u sedamdesetim godinama za razna dizana tijesta, a dobila sam je od mame. Prepisujem recept doslovice:
POKLADNICE
1 "Di-go" kvasac, secer, brasno i mlaka voda, 500 g brasna, 80 g maslaca, 50 g secera, 4 zumanca, 1 dl kiselog vrhnja, 1-1,5 dcl mlijeka, sol, limunova korica, RUM, marmelada od marelice, ulje za przenje, secer za posipanje
Kvasac stavite u loncic, dodajte malo secera, brasno i s mlakom vodom izmjesajte u rijetku kasicu. stavite pokriveno na toplo mjesto da se dize. Ugrijano brasno razmrvite sa maslacem, dodjte secer, zumanca, kiselo vrhmje, sol, ribanu limunovu koricu, RUM i dignuti kvasac, te s toplim mlijekom izradite tijesto kuhacom ili elektricnom mjesalicom. Razvaljajte tijesto debelo pol centimetra i casom ( promjera 8 cm) izrezujte okrugle oblike, pa ih ostavite pokrivene da se dizu oko 1 sat. Dignute pokladnice stavite u vruce ulje s obratne strane da se peku pod poklopcem. Kas su na toj strani pecene, okrenite ih i pecite na drugoj strani bez poklopca.
Na pokladnice stavite marmeladu, posecerite i vruce posluzite.
P.S. Narode upravo mi se krcka begova corba, jedva cekam!
Ovo je bila pijanka. Jos me bolucka glava od onolikoga ruma.
Dok sam ja spavao Boris i N jedno drugome samo sto nisu oci povadili zbog par kasika ruma. Mozemo zamisliti sta bi tek bilo da izmedju njih dvoje stavimo litru onoga sa Jamajke, originalnog ruma koji garantovano ubija sve bacile i nametnike koje nadje u tvom tijelu.
Svidjela mi se diskusija a pogotovu "dogovor' na kraju.
TI PRAVI SA RUMOM, A JA CU BEZ RUMA.
Ona druga strana se u potpunosti stim slozila i sada imamo zatisje poslije bure.
Sto rece jedan moj veliki prijatelj: K A P A K !!!!!
Sad bi bilo jako lijepo da mi neko kaze sve sto zna o rumu. Pitao sam svog prijatelja koji doselio sa Jamajke i on mi samo kaze "DOBAAAR", i to je sve sto on zna.
Ja mislim da potice sa Jamajke i to je sve sto ja znam o tome picu koje je postalo sinonim mornara i gusara.
Ajde neka neko ko ima strpljenja proseta po Internetu i pronadje sta je to RUM?
E ne moze Matan! Ja jako volim krofne i one moraju biti na prvom mjestu.
Samo mi se cini da netko hoce nesto da zakuha. Pa dobro, kuhinja i jest mjesto za takve stvari. Samo ne znam tko. Sta ti mislis Boris. Ili se netko "docepao" konjaka...
Na brzinu sam provirila u kuhinju. Mislila sam da je prazna. Vraga, uvijek nadjem nekoga tko jako voli da jede...
Ah da, samo jedna asocijacija. Sjetih se jednog filma, Dumm und Dummer ili Dumb and Dumber /Jim Carrey/.
Ne vjerujem da ima netko tko nije vidio taj film.
Ona scena grudvanja, ona i on. Grudvanje treba da ispadne bezazleno, igra, zezancija. Suprotno! Poslije jedne grudve u lice, dumber slaze ozbiljnu facu, spreman za ozbiljnu borbu sa zenom...
I ...jos nesto. Ne znam kako se pune krofne. Pokusavala sam pronaci na netu. Nisam uspjela. ili mozda ima ovdje. Moram pazljivo pregledati jos jednom...
Lijep dan juče bi, a danas kiša! Pravo proljeće. Neka ga vala! Ove je godine baba zima bila baš zubata, baš ko bilvaktile. A kad su ikad poklade bile. Poklade, mačkare ili maškare, fašnik, pust, karnevali i krnjevali, svakakve je kobajagi nakaze plašile, al baba se nije dala. Doduše, bilo je i na poklade lijepo vrijeme, ali samo nakratko. Već idućeg vikenda je zasula bjelina odasvud. U Varešu i okolo sve zatrpalo. U ovoj mojoj kotlini ovdje, što je nalik na varešku - isto je stiješnjena među brdima i isto leži na krepanom rudniku, samo je pola kilometra niže, napadalo pola metra za dan. Ali i to se brzo istopilo i začas su visibabe poiskakale. Snijega se još nađe tu i tamo koja krpa. A i te krpe snijega nabacile mejkap, ko kakve božemesačuvaj maturice, pa jedva prepoznaš da je snijeg ispod one čađi i blata (samo što je snijeg ispod tih naslaga ipak bijel i čist). Danas je prvi dan proljeća, a uz to i svjetski dan poezije i još svačega nečega, a eto meni naumpala ova poezija od poklada, vidi ljepote:
Neki kažu da je proljeće ove godine uranilo i da je juče bio prvi dan, jer je juče bila ravnodnevnica. Ali juče je bio i svjetski dan žaba. A krofne nekako lakše s poezijom poredim. Nema boljih, ljepših ni ukusnijih od ovih što ih moja Ž napravi. Tek kad probaš, uvjeriš se da nisam subjektivan. Bajdvej, sutra je svjetski dan voda. A svakakih danova ...
Šteta je samo što krafne pravi samo za poklade, a našlo bi se (makar ova jedna) mušterija u svaka doba. Kupovne krafne još nisam probo da bi se mogla poredit sa domaćim. Dva svijeta. Možda ima jedan izuzetak, koji daleko odskače od prosjeka. Ako nekoga od vas, koji volite krafne, put sa zapada prema Varešu vodi i cestom Ljubljana-Celje, negdje na pola puta nek se zaustavi u malom mjestu koje se zove Trojane. Par kuća i velika kafana, sa vlastitom pekarom, nadaleko poznata po krafnama, koje se ovdje zovu krofi. Prometa je toliko, da mi se još nikad nije desilo da dobijem ladnu krofnu. Uvijek sam moro pazit da me pekmez ne sprži vakog popašnog.
NAPOMENA: Pazi i ove trojanske su s rumom! Pito sam
Nisam bio dugo pa...
Gledam nesto one zaridjele ljepotice i odgonetam; Boze moj koji li je rum;bijeli kubanski ili onaj "Badelov"
Odgovorno tvrdim da je uputnije rabiti onaj bijeli, kubanski?! Evo i zasto: Pa zbog onog miljea sa donje slike, eto. Jazuk da se utuzga braon rumom.
Nisam bio dugo pa... Ko to kaze; Nisi moro ni sada, a?
