LJUDSKA PRAVA - koliko smo stvarno osvijesteni ?

Kresimira Gojanovic :


LJUDSKA PRAVA – KOLIKO SMO STVARNO OSVIJESTENI ?

*******************************************************

CITAT :

'' 10. prosinca 1948. god. Generalna skupstina Ujedinjenih naroda donijela je Opcu deklaraciju o ljudskim pravima. Generalna skupstina pozvala je sve zemlje clanice UN-a da u javnosti objave tekst Deklaracije i iskoriste sva raspoloziva sredstva, kako bi tekst podjelile svojim gradjanima i pobrinule se da Deklaracija bude izlozena u svim skolama i drugim obrazovnim institucijama.

OPCA DEKLARACIJA O LJUDSKIM PRAVIMA
UVOD

Buduci da je priznavanje urodjenog dostojanstva i jednakih i neotudjivih prava svih clanova ljudske obitelji temelj slobode, pravde i mira u svijetu; buduci da je nepostovanje i preziranje covjeka vodilo barbarskim postupcima, koji su vrijedjali svijest covjecanstva i buduci da je stvaranje svijeta u kojem ce ljudska bica uzivati slobodu govora i uvjerenja i biti slobodna od straha i nestasice proglaseno kao najvisa teznja svakog covjeka;
buduci da je bitno da prava covjeka budu zasticena pravnim poretkom, kako covjek ne bi bio primoran da kao krajnjem izlazu pribjegne pobuni protiv tiranije i ugnjetavanja;
buduci da je bitno da se potice razvitak prijateljskih odnosa medju narodima;
buduci da su narodi Ujedinjenih naroda u Povelji ponovo proglasili svoju vjeru u osnovna pravila covjeka, u dostojanstvo i vrijednost covjekove licnosti i ravnopravnost muskaraca i zena i buduci da su odlucili poticati drustveni napredak i poboljsati uvjete zivota u vecoj slobodi;
buduci da su se drzave clanice obvezale da u suradnji s Ujedinjenim narodima osiguraju opce postovanje i primjenu covjekovih prava i osnovnih sloboda;
buduci da je opce shvacanje tih prava i sloboda od najvece vaznosti za puno ostvarenje ove obveze;
GENERALNA SKUPSTINA PROGLASAVA
ovu univerzalnu deklaraciju o pravima covjeka kao zajednicki standard, koji trebaju postici svi narodi i sve nacije, da bi svaki pojedinac i svako tijelo drustva, imajuci tu Deklaraciju stalno na umu, tezio da ucenjem i odgojem pridonese postovanju tih prava i sloboda i da bi postupnim nacionalnim i medjunarodnim mjerama bilo osigurano njihovo opce i stvarno priznanje i postovanje, kako medju narodima samih drzava clanica, tako i medju narodima, onih teritorija, koje su pod njihovom upravom.

Clanak 1
" Sva se ljudska bica radjaju slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. "

Clanak 2
" Svakome pripadaju sva prava i slobode navedene u ovoj Deklaraciji, bez diskriminacije bilo koje vrste. "

Clanak 3
" Svatko ima pravo na zivot, slobodu i osobnu sigurnost. "

Clanak 4
" Nitko ne smije biti drzan u ropstvu ili podcinjenosti "

Clanak 5
" Nitko ne smije biti podvrgnut mucenju ili okrutnom, necovjecnom ili ponizavajucem postupku ili kaznjavanju. "

Clanak 6
" Svatko ima pravo da svugdje bude priznat kao pravni subjekt. "

Clanak 7
" Svi su pred zakonom jednaki i imaju pravo, bez ikakve diskriminacije, na jednaku zastitu zakona. "

Clanak 8
" Svatko ima pravo da ga nadlezni nacionalni sudovi djelotvorno stite od djela krsenja osnovnih prava, koja su zajamcena ustavom ili zakonom. "

Clanak 9
" Nitko ne smije biti podvrgnut proizvoljnom uhicenju, zatocenju ili izgonu. "

Clanak 10
" Svatko ima potpuno pravo na pravicno i javno sudjenje pred nezavisnim i nepristranim sudom. "

Clanak 11
" Svatko, tko je optuzen za kaznjivo djelo, ima pravo biti smatran nevinim, sve dok se ne dokaze njegova krivica. "

Clanak 12
" Nitko ne smije biti izvrgnut proizvoljnom mijesanju u njegov privatni zivot, obitelj, dom ili prepisku, niti napadima na njegovu cast i ugled. "

Clanak 13
" Svatko ima pravo na slobodu kretanja i izbora stanovanja u granicama pojedine drzave. "

Clanak 14
" Svatko ima pravo traziti azil od drugih zemalja zbog progona. "

Clanak 15
" Svatko ima pravo na jedno drzavljanstvo. "

Clanak 16
" Muskarci i zene, bez ikakvih ogranicenja u pogledu rase, drzavljanstva ili vjere imaju pravo sklopiti brak i osnovati obitelj. "

Clanak 17
" Svatko ima pravo na vlasnistvo. "

Clanak 18
" Svatko ima pravo na slobodu misli, savjesti i vjere. "

Clanak 19
" Svatko ima pravo na slobodu misljenja i izrazavanja. "

Clanak 20
" Svatko ima pravo na slobodu mirnog zbora i udruzivanja. "

Clanak 21
" Svatko ima pravo sudjelovati u upravi svoje zemlje. "

Clanak 22
" Svatko, kao clan drustva, ima pravo na socijalno osiguranje i ostvarenje ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava. "

Clanak 23
" Svatko ima pravo na rad, na slobodan izbor zaposlenja, na pravicne i zadovoljavajuce uvjete rada i na zastitu u nezaposlenosti. "

Clanak 24
" Svatko ima pravo na slobodno vrijeme, odmor i razonodu. "

Clanak 25
" Svatko ima pravo na zivotni standard, koji osigurava zdravlje i dobrobit. "

Clanak 26
" Svatko ima pravo na obrazovanje. "

Clanak 27
" Svatko ima pravo slobodno sudjelovati u kulturnom zivotu zajednice. "

Clanak 28
" Svatko ima pravo na drustveni i medjunarodni poredak, u kojem su prava i slobode iznesene u ovoj Deklaraciji, potpuno ostvarene. "

Clanak 29
" Svatko ima obveze prema zajednici. "

Clanak 30
" Nista se u ovoj Deklaraciji ne moze tumaciti kao sudjelovanje u bilo kojoj djelatnosti ili obavljanje bilo kakve djelatnosti usmjerene na unistenje bilo kojih ovdje izlozenih prava i sloboda. "

CITAT ZAVRSEN.

*******************************************************

Koliko smo dobro educirani o svojim ljudskim pravima ? Svijest o osobnim pravima osnazuje nas osjecaj individualnog integriteta – kada se ljudi poduce o tome, koja su njihova prava i duznosti u drustvu, tada sa njima nije bas tako lako manipulirati i sto je gradjanstvo politicki pismenije, tim vise politicari moraju korigirati svoje programe, jer osvijesteni gradjani naprosto ne zele zivjeti u iluziji laznih predizbornih obecanja, vec se odlucuju na aktivan, legalan i demokratski angazman, unutar razlicitih nevladinih udruga i organizacija.

No, politicka pismenost gradjanstva ne stjece se preko noci : one zemlje, koje iza sebe nemaju dugu tradiciju demokracije, vec su iz socijalistickog sistema naglo uskocile u tzv. prvobitni oblik drzavnog kapitalizma, sada se nalaze pred zajednickim problemom razvijanja demokratskog nacina misljenja i djelovanja, na sirokim nivoima drustva.

To znaci – jednoumlje bilo koje vrste i pragmatizam naprosto vise nisu u duhu novog vremena, moderno i osvijesteno gradjanstvo zeli sukreirati i aktivno utjecati na javno mnijenje, u zelji da se pod svaku cijenu zastite osobna prava i slobode pojedinca, te pluralizam razlicitih interesa, koji vlada u razvijenim drustvima.

Svaka drzava trebala bi biti duzna da svim svojim gradjanima omoguci neotudjivo pravo da zive zivot dostojan covjeka - na zalost, mnoge, pa i najrazvijenije drzave svijeta danas se toga ne drze i krse brojne clanke iz Opce deklaracije o ljudskim pravima.

Interesi trzista posve su zasjenili brigu o socijalnim pravima ljudi, kao sto su pravo na zdravstvenu zastitu i brigu o siromasnim slojevima gradjanstva. U nekim zemljama svijeta jos uvijek nisu iskorjenjene neke stare bolesti, poput kuge i gube, na primjer, a sa druge strane, u razvijenom svijetu se ogromne kolicine novca rasipaju na industriju jeftine zabave, te se daju za razvoj bioloskog i atomskog naoruzanja. Zivot ljudski postao je jako jeftin !

Neosporna cinjenica jeste da se energetski resursi u svijetu rapidno smanjuju, jer su drzave bogatih sve prigrabile sebi, dok zemlje treceg svijeta grcaju u siromastvu i bijedi, koja proizvodi strasan i neljudski nacin zivota, za sve gradjane, koji u tim zemljama zive. Ljudi su prisiljeni cak i da prodaju svoju vlastitu djecu, svoja tijela i svoje organe na crnom trzistu, ili da tjeraju stariju djecu na prostituciju, kako bi uspjeli zaraditi novac za prehranjivanje svojih obitelji. Sa druge strane, neki vjerski poglavari uporno i zaslijepljeno insistiraju na povecanju nataliteta i zabrani kontracepcije, kao da ne zele vidjeti bjelodanu i ocitu cinjenicu – na svijetu ima previse bijednih ljudi, i biti ce ih sve vise, a hrane ce biti sve manje !

Takodjer i politicari brojnih drzava pred ovom ljudskom bijedom zatvaraju oci i guraju glave u pijesak – nikad napr. niste culi nekog zapadnog politicara da je rekao – '' Ljudi, vi koji imate dovoljno novaca, pomozite onima, koji nemaju nista, pomozite gladnima i bolesnima ! '' Politicari to ne govore, u vecini slucajeva, vec se bave minornim i destruktivnim stvarima, kao sto je huskanje gradjanstva na ratove i medjudrzavne sukobe.

Vjerski poglavari, pak, citiraju svete knjige, napisane prije par tisuca godina, ali takodjer do sad nisu bas bili ucinkoviti u tome da na konkretan nacin pomognu najsiromasnijima, jer se u suprotnom ne bi toliko bijede namnozilo na ovom svijetu, da su kojekakvi '' boziji poslanici '' vise brinuli o ljudima, a manje punili svoje vlastite, vjerske blagajne i racune.

Alternativa, koja jedina preostaje, jeste demokratsko, humanisticko i legalno samoorganiziranje gradjana unutar razlicitih oblika humanitarnog, aktivistickog i mirotvornog djelovanja, a koje ima za cilj probuditi svijest ljudi u drustvu.

Nasa ljudska prava na topli dom, hranu, nezagadjen zrak i vodu, te elementarnu zdravstvenu zastitu morala bi postati ZAKON UKLESAN U STIJENU, za sve ljude ovoga svijeta, za sve politicare i drzavnike. U tom smislu, potrebno je da se educiramo i aktivno ukljucimo u neki oblik humanistickog aktivizma, bez obzira na to, sto se goruci problemi covjecanstva trenutno mozda ne desavaju na nasem dvoristu.

Ono, sto se danas desava po Africi, sutra moze postati i nasa stvarnost, a to znaci da glad, bijeda i razvoj brojnih epidemija mogu zahvatiti i pogoditi bilo koju malu zemlju, a koja se jos nije afirmirala na trzistu svjetskog kapitala, do te mjere, da bi mogla svim svojim gradjanima garantirati osnovne uvjete prezivljavanja.

Temeljna ljudska prava svih ljudi na planeti moraju se poceti postovati odmah ! Oni politicari, koji ta prava ne spominju u svojim predizbornim kampanjama, naprosto nisu zasluzili nase povjerenje, jer ne posjeduju svijest o tome u kakvim vremenima zivimo, niti ih to zanima, niti imaju barem priblizne vizije mogucih rjesenja, vec ih samo zanima vlast. Takvim ljudima biraci ni jedne zemlje na svijetu ne bi vise smjeli davati svoje glasove.

Naucimo se prepoznavati prave vrijednosti : ono, sto nas cini ljudima, jeste savjest, a koja nije proizvod ni religije, niti bilo koje drustvene ideologije, vec je ljudska savjest izraz humanog morala, koji nam nalaze da budemo slobodni i odgovorni – i prema sebi i prema svojim bliznjima. Ne mozemo vise racunati da ce politicari brinuti o nama i nasim interesima, a takodjer se bojim da nam vrlo vjerovatno nece ni bog pomoci, vec svi mi na planeti moramo pomoci sami sebi i jedni drugima.

Mentalitet neosvijestenog stada u svim drustvima i drzavama mora biti preoblikovan u osobnu svijest svakog pojedinca, koji ce biti educiran, probudjen i spreman da svojim miroljubivim, gradjanskim angazmanom, na legalan i demokratski nacin, upozorava vladare i drzavnike svih zemalja svijeta sto su to ljudska prava i na koji nacin se ona moraju stititi. Takodjer tome moramo poduciti i svoju djecu, buduce narastaje, kojima cemo ostaviti ovaj svijet.

Moramo se nauciti da prosirimo svoju perspektivu izvan svojih malih, sebicnih interesa – nitko ne bi vise smio biti ravnodusan i nezainteresiran, dok njegovi bliznji gladuju i trpe bilo kakvu vrstu terora. I pri tom nam '' bliznji '' nisu samo clanovi nase vlastite obitelji ili plemena, kojem pripadamo, vec su nasi bliznji svi oni, koji pripadaju LJUDSKOJ VRSTI, dakle, bez obzira na spol, narodnost, rasu i vjeroispovjest.

Bez obzira na to u sta covjek vjeruje ili ne vjeruje, svako bice na ovom svijetu ima pravo na hranu, vodu, zrak, topli dom i zdravstvenu zastitu. I duznost svakog normalnog i odgovornog covjeka jeste da svojim aktivnim angazmanom, edukacijom i humanom svijescu pomogne sebi i drugima da zive zivot dostojan covjeka.


Kresimira Gojanovic.