FENOMEN ZVANI ART BRUT / UMETNOST AUTSAJDERA / SIROVA UMETNOSTI ILI HRABROST DA SE BUDE ISKREN
Napisao Nebojsa G. Djurovic
U cilju boljeg razumevanja koncepta Art Brut / Umetnost Autsajdera / Sirova Umetnost, potrebno je da pazljivije pogledamo definiciju koncepta, datu od strane verovatno najznacajnije figure u istoriji ovog umetnickog pokreta. To je francuski slikar, kolekcionar, i “ duhovni otac ” pokreta - Jean Debuffet.
Prema Debuffet-u, Art Brut ( termin koji je stvorio sam Debuffet ) trebalo bi posmatrati kao umetnost u svom najcistijem obliku, kao sto je npr. spontani, nicim ograniceni psihicki tok, koji izlazi iz najdubljih slojeva umetnikove podsvesti, a koji se realizuje u formi crteza, slike, skulpture ili neke druge umetnicke forme.
Debuffet je insistirao na tri vazna aspekta Art Brut-a / Sirove Umetnosti, koja odvajaju ovaj umetnicki pokret od drugih umetnickih pravaca, posebno onih ciji su nosioci umetnici bez formalnog umetnickog obrazovanja - kao sto je to npr. naivna umetnost.
Ta tri aspekta su :
- Nepostajanje bilo kakvih veza sa kulturnom, odnosno akademskom umetnoscu;
- Dela Art Brut-a su potpuno originalna kako po formi, tako i po sadrzaju;
- Stvaraoci ovih dela ne poseduje samo-svest o sebi kao umetnicima, pa cak i ne shvataju da je ono sto rade umetnost.
Za Debuffet-a kljuc razumevanja ovog koncepta lezi u potpunom nepostajanju veza izmedju ovog umetnickog pravca i njegovih stvaraoca sa vec etabliranim kulturnim i umetnickim tokovima. Ova ekstremna izolacija od uticaja vladajucih kulturnih i umetnickih pravaca ( kao sto je to slucaj sa umetnicima koji boluju od teskih dusevnih bolesti ) je, po Debuffet-u, glavni razlog koji dela Art Brut-a cini tako neobicno originalnim i iskrenim.
Medjutim, treba istaci da je Debuffet-ova definicija Art Brut-a suvise ogranicavajuca i kako izgleda, gotovo savrseno skrojena samo za umetnike koji pate od teskih dusevnih oboljenja, kao sto su sizofrenija, teske psihoze ili manicno - depresivne psihoze / pogledajte odlican clanak “ Art Brut i Psihijatrija ”, napisan od strane Doktora Leo Navratil za “ Raw Vision ” magazin ). Kao sto je to dobro podcrtano u gore spomenutom clanku Dr Navratil-a, Debuffet je, uglavnom, gajio veoma romantican pogled na prirodu mentalnih bolesti i, na neki nacin, prevideo osnovne probleme, koje ove bolesti donose - a to su : ekstremna patnja pacijenata i njihova ocajnicka zudnja ka mentalnom zdravlju i socijalnoj reintegraciji.
Dusevno oboleli umetnici nisu bili, odnosno nisu nekakvi dobrovoljni pobunjenici protiv drustvenih konvencija, naprotiv, oni su “ sklonjeni ” od drustvenog zivota samom cinjenicom njihovih nesrecnih sudbina onih koji su oboleli od dusevnih bolesti. I njihova stalna tacka fokusa i goruca opsesija je pre svega zelja da se oporave od bolesti i vrate svom socijalnom miljeu, a ponajmanje zelja da promovisu svoje umetnicke radove.
Ova cinjenica donekle objasnjava Debuffet-ovu spoznaju da Art Brut-ovi umetnici ne mare mnogo za svoje umetnicke kreacije, pa cak i ne shvataju da je ono sto rade umetnost. U dodatku, sama ideja kompletne kulturne izolacije nije putpuno u skladu sa stavovima moderne psiholoske nauke, pre svega, ona je u suprotnosti sa Jungovom teorijom o kolektivno podsvesnom.
Niko, bez obzira na svoju kulturnu / edukativnu / zdravstvenu pozadinu i status nije potpuno izolovan od kulturnih uticaja. U stvari, ako pazljivo pogledamo reprezentativnu zbirku Collection de l'Art Brut iz Lozane, Svajcarska, vrlo brzo cemo primetiti ociglednu slicnost izmedju dela nekolicine najreprezentativnijih stvaraoca Art Brut-a.
Ova slicnost ne samo da empirijski potvrduje Jungovu doktrinu o kolektivno - podsvesnom, nego i podriva samu Debuffet-ovu definiciju Art Bruta kao krajnje originalnog umetnickog proizvoda, originalnog kako po formi, tako i po sadrzaju. Da sumiram, kulturna i socijalna izolacija ne bi trebalo ( po mom skromnom misljenju ) da bude osnovni kriterijum, koji ce odredjivati da li neki umetnik pripada ili ne pripada ovom umetnickom pravcu.
Umesto toga, iskrenost, glad za Istinom, hrabrost da se sledi sopstveno “ srce ” i sopstveni umetnicki standardi, bez obzira na vazece drustvene / kulturne / umetnicke norme, trebalo bi da posluzi kao glavni kriterijum pri selekciju umetnika, a u vezi pripadnosti ovom umetnickom pravcu.
Ova promena kriterijuma je narocito vazna sada, kada Art Brut / Umetnost Autsajdera / Sirova Umetnost ubrzano postaje drustveno, kulturno i umetnicki prihvatljiva i priznata ( nedavni “ skandal ” vezan za odbijanje zvanicnog zirija da primi radove umetnika Joe Coleman-a na 2003 Izlozbu Umetnosti Autsajdera u Nju Jorku pokazuje da je pitanje kriterijuma, jedno od najkriticnijih tacaka, koje ce odredjivati buduci razvoj ovog umetnickog pokreta ).
Treba istaci da su globalna kriza Istine, svetski trend relativizacije Apsolutnih Vrednosti i duhovno / emotivni sterilitet vladajuce akademske, moderne umetnosti glavni faktori koji prouzrokuju danasnji fenomen sve vece drustvene prihvatljivosti, kulturne privlacnosti i povecanog umetnickog priznavanja dela ovih “ primitivnih simbolista ” ( i to cak i od strane elitnih umetnickih kolekcionara, dilera i galerija ).
“ Primitivnih ” samo po svojoj neugladjenoj umetnickoj ekspresiji, ali “ simbolista ” u svom najfinijem i najdragocenijem smislu - onih koji odslikavaju i dodiruju najskrivenije i “ najopasnije ” simbole i mitove celokupne ljudske egzistencije. Na zalost, za mnoge od autora Art Brut-a / Umetnosti Autsajdera / Sirove Umetnosti, cesto i veoma tragicne licne ljudske sudbine i egzistencije.
Nebojsa G. Djurovic
This message has been edited by Stardragon on May 23, 2003 11:40 AM