MITOLOSKO PORIJEKLO ZODIJACKIH ZNAKOVA
Napisao: Miroslav Odalovic - Argus
http://www.astro-art.net/
Kako je Vas znak dobio ime ?
Prvi u Zodijackom krugu je Ovan. Grcka legenda kazuje da je u davna vremena Friks, sin beotijskog kralja Atamanta, bio izlozen svakodnevnim maltretiranjima od svoje zle macehe Ine. Jednoga dana, ne mogavsi vise da izdrzi torturu, Friks, zajedno sa sestrom Helom, zaskoci na krilatog zlatorunog ovna. Medjutim, Helu u jednom trenutku uhvati vrtoglavica i ona pade u more koje se nekada zvalo Helespont ( danas je poznato pod imenom Dardaneli ). Fiksa zlatoruni ovan sretno donese do Kolhide. Tu se on ozeni Halkiopom, kcerkom kralja Ejeta. Zlatorunog ovna Friks zrtvova u znak zahvalnosti Zevsu. Zlatno Runo pokloni kralju (i tastu) Ejetu koji ga prikova o hrast u svetom vrtu, odredivsi zmaja da ga cuva od kradljivaca.
U to vreme u Tesaliji ziveo je neki Jason, koji se pobuni zbog poseda koje nasledi njegov brat Pelijas, pa svom ocu, kralju Ezonu, postavi kao uslov osvajanje Zlatnog Runa. Uz pomoc boginje Here, Zevsove zene, Jason napravi ladju '' Argo '' i sa 50 drugova podje na Kolhidu. Posle mnogih dramaticnih peripetija Jason je, uz pomoc princeze Medeje ( najmladje Halkiopine sestre ), uspeo da ukrade Zlatno Runo i da ga donese u Grcku. Ali, Zevs, smatrajuci se grdno uvredjenim, oduze Zlatno Runo i zajedno sa uskrslim ovnom postavi ga na nebo. Od tada je Ovan prvi znak u Zodijaku posto se tu, u davna vremena, nalazila prolecna ravnodnevnica. Zna se da je i u Egiptu kult Ovna prethodio kultu Bika Apisa. Civilizacija Ovna, dakle, prethodi pastoralnoj eri Bika, a ova - hriscanskoj eri Riba, koja je upravo istekla, tako da je prolecna ravnodnevnica vec stotinak godina u Zodijackom znaku Vodolije - cije smo dejstvo itekako osetili...
Drugi znak u Zodijackom krugu je Bik. Kult Bika je verovatno rodjen jos u ranoj Aziji, 4500 godina pre Hrista. U fenicanskoj mitologiji, bik cesto asocira na bogove, najpre boga Sunca, Ela, koji daje plodnost rekama i morima. On je ovde vezan za ideju o apsolutnom suverenitetu i moci. Takav aspekt kulta Bika blizak je negativnom Biku i psihi rodjenih u njegovom znaku: preimucstvo instinkta, nekontrolisani bes, gnev, ali i upornost, strpljenje...
Ali, najpoznatija i najubedljivija od svih legendi, posvecenih mitu Bika je ona o Minotauru. Prema toj legendi nekad davno je u Grckoj vladao kralj Agenor koji je imao tri sina: Kilika, Feneja i Kadma, i kcerku - Europu ( Evropu ). Za Europu se govorilo da je najlepsa devojka na svetu, pa se moglo ocekivati da ce je zapaziti i vrhovni bog Zevs. Kako je on bio po prirodi veliki avanturista, nije mu bilo tesko da sidje na Zemlju i potrazi Europu. Ipak, da je ne bi preplasio, on se pretvori u sneznobelog bika i tako joj pridje. Ona ga prvo pomilova a onda se pope na njegova ledja i uhvati za rogove. Zevs - bik tada pojuri prema moru i preplivavsi ga brzinom munje stize na ostrvo Krit. Tamo je ponovo uzeo svoje oblicje pa se Europa odmah zaljubi u njega. Provela je s njim nekoliko lepih godina ( naravno, nisu sve vreme bili zajedno jer je Zevs, kao vrhovni bog imao i drugih poslova na Olimpu ) i rodila tri sina: Minoja, Radamanta i Sardegona. Europu su svi voleli i u znak te ljubavi kontinent na kojem i mi zivimo dobio je po njoj ime. A Posejdon, bika kojeg su mu Zevs i Europa zrtvovali, u znak zahvalnosti postavi na nebo i posveti mu jedno sazvezdje...
Treci u Zodijackom krugu su Blizanci. Grcka legenda govori da je u davna vremena sirom sveta bila poznata lepota Tindarajeve ( spartanski kralj ) zene Lede. Jasno je da njena lepota nije mogla da izmakne svevidecem Zevsu koji se pretvorio u labuda neverovatne lepote i tako se priblizio Ledi. Posle izvesnog vremena Leda rodi blizance Poluksa i Jelenu, istu onu zbog koje ce mnogo godina kasnije izbiti i trojanski rat ! Tako je Leda, pored sina Kastora i kcerke Klitemnestre iz braka sa Tindarejom, imala i par vanbracnih blizanaca.
Kako su Poluks i Kastor bili priblizno istih godina zajedno su rasli i nisu se ni jednog trenutka razdvajali. Medjutim, Poluks je bio besmrtan ( tu moc podario mu je svemocni otac Zevs ), a Kastor je bio obican smrtnik, sto je znacilo da ce kad - tad morati da umre i ode u Had ( kraljevstvo mrtvih ). Na zalost, to se dogodilo pre nego sto se tome iko i nadao ! Naime, Poluks i Kastor su imali jos dva brata, takodje smrtnika, sa kojima nisu bili u dobrim odnosima. Jedan od njih, Id, u svadji probode kopljem Kastora te ovaj umre. Poluksova tuga je bila velika ali pomoci nije bilo. Ali, tada se opet umesa Zevs i predlozi Poluksu mogucnost da po jedan dan, naizmenicno, provodi sa Kastorom u Hadu i na Olimpu. Ovaj to bez razmisljanja prihvati a Zevs, videvsi njihovu neizmernu ljubav, obojicu pretvori u zvezde i postavi ih na nebo da zajedno svetle i ljude podsecaju na bratsku ljubav. U sazvezdju, od tada nazvanom Blizanci, nalazi se i tacka do koje se prividno popne Sunce u vreme letnjeg solsticija...
Cetvrti znak u Zodijaku, istovremeno i prvi letnji, je Rak. Legenda kaze da je Heraklo ( Herkul ) dobio nalog od mikenskog kralja Euristeja da ubije strasnu Hidru koja je zivela u Argolidi. Tu je, u mocvarama pokraj grada Lerne, ubijala stoku i ljude i cinila druga zla. Hidra je bila devetoglava zmija od kojih je osam glava bilo smrtnih a samo deveta, ona u sredini, besmrtna. U borbu protiv Hidre, Heraklo je krenuo zajedno sa sinovcem Jolajom. Zapaljivim strelama isterali su Hidru iz jazbine, a onda ju je Heraklo poceo udarati motkom. Ali, kad god bi joj neku glavu otkinuo, na njeno mesto bi odmah izrasle druge dve !
Medjutim, Jolaj je ipak uspevao da u pojedinim trenucima prodje uzarenim ugarcima preko Hidrinog vrata ( onog sa kojeg bi bila otkinuta glava ) i tako ovoj uskrati mogucnost da stvori nove glave. Kada je vec bilo jasno da ce Heraklo pobediti, Hidri je priskocila u pomoc Zevsova zena ( i sestra ) boginja Hera, koja nije volela Herakla i koja Hidri salje u pomoc jednog velikog raka sa oklopom, koji ranjava heroja u nogu. Medjutim, Heraklo je i njega brzo savladao. Najzad, Heraklo pobedi i poslednju, devetu Hidrinu glavu a zatim je zakopa pored puta navalivsi na nju tezak kamen. U Hidrinu krv, je, potom, namocio svoje strele koje su, kasnije, njegovim neprijateljima nanosile smrtonosne povrede. A Hera, u znak zahvalnosti, postavi onog raka na nebo i podari mu sazvezdje koje je danas poznato pod tim imenom...
Peti Zodijacki znak, Lav, po induskoj tradiciji istovremeno simbolise pocetak i kraj. To sazvezdje, po mitologiji, nastalo je zahvaljujuci svadji vrhovnog boga Zevsa i njegove zene Here. Naime, bilo je poznato da je Zevs sa svojom ljubavnicom imao sina Herakla koji je imao status polu-boga i besprimernu snagu, kao nijedan covek do tada ! U ta vremena harao je sumama oko grada Nemeja, u Argolidi, ogroman lav koga nije bilo moguce raniti ili ubiti bilo kojim oruzjem izradjenim ljudskom rukom.
Znajuci za to, Hera, misleci da ce lav ubiti Herakla, nagovori mikenskog kralja da ga posalje u boj protiv nepobedive nemani. Herakle, sretnuvsi lava, sasu, jednu za drugom sve svoje strele, ali uzalud, pa zatim uze svoj ogroman malj, no uspe samo da ga slomi o robusnu zivotinju. Videvsi da je razoruzan i nemocan, on resi da ga napadne golim rukama - svojim vlastitim snagama, jer su ljudske tvorevine vestacke. On se zatvori u kavez sa lavom i upusti u borbu prsa u prsa. Uhvativsi ga svojim snaznim rukama, Herakle mu kolenom pritisnu grudi i zadavi ga. A Hera je, videvsi da joj zavera nije uspela, u zelji da napakosti Zevsu, uznela nemejskog lava na nebo kao sazvezdje koje i danas nosi to ime...
Naravoucenije ovog mita je u potrebi da budemo otvoreni prema koncepciji velikog beskraja, da se tu osecamo sjedinjeni sa sobom i stalno promenljivim granicama ljudskog iskustva. I to je ono sto ljudskom bicu zaista omogucava da ispuni svoju zemaljsku rolu i sudbinu, kao sto Sunce, gospodar Lava, neprestano sledi svoju putanju kroz Zodijak, od Ovna do Riba, odakle opet pocinje svoje vecno kretanje...
Sesti znak u Zodijackom krugu je Devica. Po Grckoj mitologiji Devica je personifikacija boginje zemljoradnje Demetre koja je sa vrhovnim bogom Zevsom imala vanbracnu kcerku Persefonu. Jednog dana Zevs odluci da kcerku uda za svog brata, boga podzemnog sveta, Hada. Persefona se opirala toj ideji, ali Had uz pomoc Gee, boginje Zemlje, smisli lukavstvo i stvori cvet neverovatne lepote i mirisa ! Kada je Persefona taj cvet pomirisala, zemlja ispod nje se otvori i ona propade pravo u sam Had. Iza nje je ostao samo krik koji je cula njena majka Demetra. Trazeci kcer Demetra saznade da je ova u podzemnom svetu iz koga joj vise nema povratka. Od besa i zalosti za kcerkom, Demetra zapusti brigu o zemljoradnji i uskoro na Zemlji zavlada glad. Kada je Zevs saznao za Demetrinu osvetu, naredi joj da odmah obnovi zemljoradnju, ali ona mu se odupre zahtevom da joj vrati kcerku.
Posto njenoj molbi Zevs nije mogao da udovolji, a da ne uvredi boga Hada, konacno se sve troje dogovorise da Persefona dve trecine vremena provodi na Zemlji sa majkom a jednu kod muza. Taj period Persefoninog boravka u podzemnom svetu poznat je na Zemlji kao zima. Njen dolazak na Zemlju ( pocetkom aprila ) obelezen je pojavom sazvezdja Device koje na nebu sija sve do sredine septembra kada polako pocinje da nestaje. Sa pojavom tog sazvezdja na nebu, ljudi zapocinju sa poljskim radovima i moraju ih sve obaviti do kraja septembra, jer od tada pocinju hladniji dani koji najavljuju skori dolazak zime. U vezi s tim, zanimljivo bi bilo napomenuti da se pojavom sazvezdja Device moze zapaziti i najsjajnija zvezda poznata pod imenom Klas - nalazi se na juznom delu neba i leti se pojavljuje i pre nego se smraci...
Sedmi znak u Zodijackom krugu je Vaga. U svim tradicijama Vaga se nalazi izmedju ruku bogova Pravde i Poslednjeg Suda. U starom Egiptu Oziris meri duse umrlih, kao i sveti Arhandjeo duse Hriscana, ili andjeo Rasni duse Persijanaca. Vaga je, u stvari, Grcki pojam. U Grckoj je Vaga, katkada, Hermesov amblem ( koji mrtve uvodi u Pakao ), mada najcesce amblem boginje Pravde, Temide. Temida, Uranova kci Neba i Zemlje, bila je stalno pored Zevsa, kome je bila privrzena. Ona je odrzavala red, trudeci se da nametne vlast uzvisenog razuma i mere, karakteristike buducih podanika Vage, stiteci pravedne, a kaznjavajuci zle.
Prema legendi, vrhovni bog Zevs imao je sa boginjom Pravde isveopsteg poretka, Temidom, tri kcerke: Eunomiju, Irenu i Diku. Ova poslednja ( cije ime znaci Pravedna ) imala je zadatak da sa simbolima svoje majke ( terazijama i zavezanim ocima ) obilazi svekoliku zemlju i nadgleda sprovodjenje zakona. O postupcima ljudi morala je, redovno, da obavestava Zevsa koji bi, potom, odmeravao kazne. Kasnije, Zevs je na nebo postavio Vagu - simbole Temide i njene kcerke Dike - kako bi je svi ljudi videli i stalno vodili brigu o redu i pravdi.
Inace, Vagom vlada Venera, kao i Bikom. Ali, ova jesenja nije tako egzaltirana, senzualna, zestoka, cak vatrena kao ona majska, prolecna, " Bikovska ". To nije vise Venera Genitriks, boginja zadovoljstava i culnih, ovozemaljskih uzivanja boginje Sibel, vec je to graciozna i sveza, mladalacka Afrodita, cija je moc nad ljudima, bogovima i zivotinjama, neizmerna. Afrodita je idealna forma i sustina svih oblika...
Osma u Zodijackom krugu je Skorpija. Grcko - latinska tradicija nudi nam jednu od najreprezentativnijih legendi, Orionov mit, ili mit o Orionu koga je napala i ujela jedna ogromna i otrovna Skorpija koju je poslala Artemida. Okolnosti nastanka ovog mita su same po sebi cudne i slikovite. Prica se da je Jupiter, zajedno sa Merkurom i Neptunom, jednog dana zatrazio utociste u domu seljaka po imenu Hirieus. Ovaj udovac nije imao dece, a pre smrti svoje zene zakleo se da se nece vise zeniti. Dirnut i pocascen posetom bozanskih gostiju, on im pokloni jedino june koje je imao.
Odusevljeni, bogovi ga upitase sta bi najvise zeleo, a on im rece da bi neizmerno voleo da ima jedno dete ali bez ljubavi sa zenom. I tako, u toku devet meseci juneca koza pretvori se u dete. Hirieus ga usvoji i nazva Orion. Vremenom, Orion izraste u lepog mladica. Bio je atletski tip, ali sa malo pameti: emocije su mu bile krajnje nerazvijene, preostre i krute. Jednom, dok se nalazio u lovu, Orion iznenada susrete lepu boginju Artemidu ( koja je i sama bila lovac ), pozele je za ljubavnicu i poverova u laku pobedu. Ali boginja ne dopusti da mu se tako lako preda. Razljucena i uvredjena njegovom brutalnoscu, bezeci pred Orionom, Artemida stize do jedne livade i da bi se zauvek zastitila i odbacila Oriona pronadje jednu malu i cudnu zivotinjicu sa otrovnom zaokom. Nju posla na Oriona koga ona ujede i on izdahnu. Ali, Artemida ubrzo zazali zbog Orionove smrti, pa zamoli Jupitera da ga smesti na nebo, da nastavi sa lovom, pod bledim zracima boginje lova Dijane - Artemide, tako da on postade najsjajnija zvezda, tj. sazvezdje Skorpije...
Deveti znak u Zodijackom krugu je Strelac. On predstavlja najpoznatijeg Kentaura - Hirona, koji je bio pola covek a pola konj. Hiron je bio sin boga Krona ( otac Zevsov ) i boginje Filire. Bio je najmudriji od svih Kentaura, simbol sveg ljudskog znanja i vrstan lovac. Smatra se da su njegovi ucenici bili najpoznatiji heroji stare Grlke: Odisej, Tezej, Kastor, Polideuk, Nestor...
Jednoga dana Heraklo je, progoneci Kentaure zbog neke uvrede, naisao i na Hirona iza koga su se ovi u strahu sklonili. Ne zeleci, pogodi ga otrovnom strelom ( ciji je vrh umocio u Hidrinu krv ), u nogu, pa kako ovaj, buduci da je bio besmrtan, nije mogao da umre, nastavi da zivi u strasnim mukama. Trazeci lek za prijatelja, Heraklo naidje na okovanog Prometeja ( titana koji je stvorio prve ljude na Zemlji ), kome je orao kljucao dzigericu. Posto ni Prometej kao besmrtnik nije mogao da umre, nije mogao da bude oslobodjen sa kavkaske stene sve dok mu se ne pronadje odgovarajuca zamena. Zato Heraklo smisli odlican plan: otrovnom strelom ubi orla i oslobodi Prometeja a na njegovo mesto se dobrovoljno postavi Hiron koji je ubuduce trebalo da ispasta za ljudske grehove ! Prometeju, pak, Heraklo iskova prsten u koji stavi kamencic od stene za koju je bio okovan i stavi mu ga na domali prst desne ruke. Tako je Prometej, zahvaljujuci Heraklovoj dovitljivosti, i dalje bio " okovan ", ali vise nije bio u ropskom polozaju i mogao je ponovo da pomaze ljudima. Na Hirona se, ubrzo, sazalio Zevs i uzneo ga na nebo postavivsi ga kao simbol najboljeg strelca i vrsnog lovca...
Deseti, poslednji znak u kalendarskoj godini je Jarac. U godisnjem ciklusu Jarac predstavlja najduzu noc, a najkraci dan i, dok Rak obelezava sredinu godine i trujumf svetlosti, dotle Jarac simbolizuje polovinu godine koja ulazi u duboku tamu i mrak, ponoc Bozica, gde najslabije Sunce ide prema unutrasnjoj svetlosti. Jarac, po Grckoj mitologiji, predstavlja kozu Amalteju. Ona je svojim mlekom othranila Zevsa dok je bio beba, te ju je on u znak zahvalnosti, kada se docepao vrhovne vlasti, postavio na nebo.
A dogodilo se to ovako: pre nego sto je stvorio svet, bog Uran je znao za prorocanstvo da ce ga rodjeni sin zbaciti s vlasti i zato je svako svoje novorodjeno dete bacao u mracni ponor Tartar. Ali, Gea, Uranova zena, resi da prekine sa njegovom surovoscu, te uz njenu pomoc najmladji sin Kronos porazi oca, a bracu oslobodi iz Tartara. Posto je preuzeo vlast, Kronos se ozeni svojom sestrom Rejom i s njom dobi kcerke Hestiju, Demetru i Heru i sinove Hada i Posejdona. Ali, kako je i za njega vazilo prorocanstvo da ce ga sa vlasti zbaciti sin, on ih je sve redom gutao ! Kada je Reja osetila da je ponovo u drugom stanju, resi da to sakrije od opakog Kronosa. Ode tajno na Krit i svog sina Zevsa ( jer je to bio on ) sakrije u jednu pecinu poverivsi ga kozi Amalteji na cuvanje. Kronosu, pak, dade da proguta kamen umotan u pelene.
Amalteja je imala jedan rog iz koga su tekli nektar i ambrozija i iz tog roga pio je i hranio se mali Zevs. Kada je dovoljno odrastao i ojacao, Zevs je otisao na Olimp i pobedivsi oca Kronosa naterao ga da povrati svu njegovu bracu i sestre. S njima je podelio vlast, zadrzavsi najvisi polozaj za sebe. Ozenio se sestrom Herom sa kojom je bio u stalnom sukobu zbog mnogobrojnih ljubavnica. Sa jednom od ljubavnica imao je i sina Dardana koji je bio daleki predak trojanskog kralja Prijama. A propasti Troje umnogome je doprinela bas ljubomorna Hera...
Jedanaesti po redu znak u Zodijaku je Vodolija. Za razliku od Saturna i Jarca koji oznacavaju fatalnost inkarnacije snaga, Uran i Vodolija donose nadu i oslobodjenje od materijalnih okova. Saturn je Vreme, dok Uran nema trajanja, vec je trenutacan, transcendentalan; tu se radi o razdvajanju, unistenju i reanimaciji dugo zatvorene, interne, paralizovane svesti...U davna vremena su ljudi, kazu legende, ziveli mirno i bez vecih problema. Ali kako je vreme prolazilo, zlo je sve vise zahvatalo ljude. Poceli su da medjusobno ratuju, varaju jedni druge i ubijaju...
I tako Zevsu dopru do usiju glasovi o nevaljalstini ljudi i sidje na zemlju da se i sam uveri u price. Obukavsi se u odelo prosjaka, dodje do dvora kralja Likaona i zatrazi konak. Ovaj ga prvo odbi a kad mu rekose da je to sam Zevs, Likaon resi da mu se naruga. Naredi da se ubije i skuva jedan rob ( neke legende kazuju da je to bio njegov sin ) i posluzi Zevsu za jelo. Zevs, razumljivo, shvati sta mu Likaon nudi i, razbesnevsi se, pretvori ga u vukodlaka. Onda se vrati na Olimp i pusti na zemlju strasan pljusak koji sve zivo potopi. Spasao se samo Prometejev sin Deukalion sa zenom Pirom ( kcerkom Pandore i Epimeteja, Prometejevog brata ). On je brodom doplovio do brda Parnasa ( gde je danas Sveta gora ) i tu su, pred razvaljenim zrtvenikom boginje Temide poceli da mole Zevsa da obnovi ljudski rod. On im je uslisio molbu i tako su ljudi ponovo nastanili nasu planetu. Ova legenda posluzila je, kasnije, kao podloga za pricu opravednom Noi i potopu koji je zadesio Zemlju...
Poslednje sazvezdje u Zodijaku su Ribe. Jedna od legendi koja nosi obelezje ovog znaka i njegove psihologije je prica o Derseti. Skromnog porekla, lepa devojka Derseto jednoga dana oseti da ce postati majka i zaprepasti se. Ne bese sposobna da se prilagodi toj situaciji, normalnoj svim smrtnicima. Toliko se postide, da zazele da pobegne od same sebe, pa skoci u more. Tom prilikom, bog Neptun, polovinu njenog tela pretvori u ribu. Moze se pomisliti, kako se obicno i desava u mitovima sa zasluzenom kaznom, da ovaj mit odgovara jednoj nepriznatoj zelji koja bese u mentalitetu ovog bica. I ona bi ostvarila svoj tajni san: da ne bude ni zena ni riba !
Grcke legende o nastanku ovog sazvezdja kazuju i sledecu pricu: Svakog jutra sa pojavom boga Heliosa ( bog Sunca ) iz morskih dubina se pojavljuje 50 Nereida, kcerki morskog kralja Nereja. Jedna od njih, Galateja, ugledala je jednog dana lepotana Akida i ljubav izmedju njih rodila se istog trena. Medjutim, u Galateju se zaljubio i jednooki kiklop Polifem, sin boga mora Posejdona. Posto ga je Galateja odbila, Polifem se razljuti i posla na njih krdo konja. Od njihovog topota zemlja se strasno zatresla a more uzburkalo da su se dizali talasi visoki kao najvise planine. Prestravljeni, Galateja i Akid se bace u more i, pretvorivsi se u ribe, krenu da u njegovim dubinama nadju zastitu. Da se ne bi izgubili, povezali su se dugom, plavom trakom. Videvsi njihovu neizmernu ljubav, bogovi se sazale i uzdignu ih na nebo te od njih postade sazvezdje Riba...
Miroslav Odalovic - Argus.